HR-DAZG-3 Kraljevska kotarska oblast Zagreb

nedjelja, 26. listopad 2008 22:46

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-3

VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1828./1847.] 1850./1918. [1919./1946.]

KOLIČINA GRADIVA: 95 knj., 309 kut. (35,7 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

Fond sadrži dokumentaciju o izgradnji vojarni, žandarmerija, cestarskih kuća, škola, bolnica, crkava, groblja, šetališta, župnih, općinskih i drugih javnih zgrada te gradivo o ostalim građevinskim radovima na području Zagrebačkog građevnog kotara, kotarskih oblasti Dugo Selo, Karlovac, Kostajnica, Ogulin, Petrinja, Sisak i građevnih ureda u Koprivnici i Križevcima. U fondu nalazimo i nacrte za gradnju državnih cesta i željeznica, zemaljskih cesta i puteva nižeg reda, dokumentaciju o vodogradnjama, regulaciji rijeka i o izgradnji mostova, gradivo u svezi sa šumama i zemljišnim zajednicama, razne pravilnike, posjedovnice, lovne karte i drugo.

SERIJE U FONDU:

1. Županijski građevni kotar (Comitatsbauamt), 1855. - 1918., 8 knj., 9 kut.

2. Comitatsbaubehörde zu Agram, Tehnički odjeljak, 1828./1866., 3 knj., 1 kut.

3. Kraljevski državni građevni ured u Zagrebu, 1863./1918., 13 kut.

4. Kraljevska ugarska državna nadcestarija, 1865./1918., 1 kut.

5. Kraljevski podžupanijski mjernički ured, 1875./1885., 6 knj., 1 kut.

6. Kraljevska županijska oblast Zagreb, 1874./1917., 13 knj., 67 kut.

7. Kraljevska kotarska oblast Zagreb,
      Građevni odsjek – Tehnički izvjestitelj, 1886. – 1916., 33 knj., 35 kut.

8. Kraljevska kotarska oblast Dugo Selo, Građevni odsjek, 1888. – 1913., 10 knj., 18 kut.

9. Kraljevska kotarska oblast Karlovac, Građevni odsjek, 1886./1915., 11 knj., 1 kut.

10. Kraljevska kotarska oblast Kostajnica, Građevni odsjek, 1909./1913., 1 kut.

11. Kraljevska kotarska oblast Ogulin, Građevni odsjek, 1900. - 1913., 3 knj.

12. Kraljevska kotarska oblast Petrinja, Građevni odsjek, 1889./1915., 1 kut.

13. Kraljevska kotarska oblast Sisak, Građevni odsjek, 1889./1916., 4 kut.

14. Kraljevski građevni ured Zagreb, 1915. – 1922., 8 knj., 9 kut.

15. Kraljevski građevni ured u Koprivnici, 1917., 0,5 kut.

16. Kraljevski građevni ured u Križevcima, 1852./1862., 0,5 kut.

17. Kraljevska kotarska oblast Zagreb, Predmetni spisi – Građevine, 1846./1941., 59 kut.

18. Kraljevska kotarska oblast Zagreb, Predmetni spisi – Cestogradnja, 1865./1946., 51 kut.

19. Kraljevska kotarska oblast Zagreb, Predmetni spisi – Željeznica, 1899./1940., 3 kut.

20. Kraljevska kotarska oblast Zagreb, Predmetni spisi – Vodogradnja, 1847./1932., 23 kut.

21. Kraljevska kotarska oblast Zagreb, Osobnici, 1880./1945., 7 kut.

22. Ostalo, 1875./1930., 1 kut.

 

VALORIZACIJA FONDA:2

Fond može poslužiti kao izvor za proučavanje povijesti građevinarstva na području Zagrebačkog kotara te kao dopunski izvor pri istraživanjima gospodarske povijesti grada Zagreba.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski, mađarski, njemački

PISMO U GRADIVU: latinica

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI

NAZIV STVARATELJA FONDA: KRALJEVSKA KOTARSKA OBLAST Zagreb

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1850. - 1918.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:

Kotarski ured Zagreb, 1854. – 1870.

Kotarska oblast Zagreb, 1871. – 1875.

Kraljevska kotarska oblast Zagreb, 1886. - 1924.

 

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:

Na temelju Zakona ob ustroju županija i uredjenju uprave u županijah i kotarih od 5. veljače 1886. na civilnom i bivšem krajiškom području kraljevina Hrvatske i Slavonije ustrojeno je osam županija koje su imale status samoupravnih tijela. Županije su podijeljene na manje upravne jedinice – kotare, koji nisu imali samoupravu. Naredbom Odjela za unutarnje poslove Kraljevske zemaljske vlade od 30. lipnja 1886. cijelo upravno područje u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji podijeljeno je na 66 upravnih kotara. Zagrebačka županija je, uz grad Zagreb kao zaseban kotar, obuhvaćala i kotar Zagreb, Samobor, Jasku, Pisarovinu, Veliku Goricu, Dugo Selo, Sv. Ivana Zelinu, Stubicu, Karlovac, Vrginmost, Glinu, Petrinju, Sisak, Dvor i Kostajnicu.

Upravu u kotarima vršile su kraljevske kotarske oblasti (kraljevski kotarski uredi) kao upravna tijela prvog stupnja u svim poslovima uprave, koji nisu bili u djelokrugu drugih vlasti i organa. Kotarska oblast postupala je kao druga molba u svim predmetima koje su postojeći zakoni dodijelili drugomolbenom rješenju najniže upravne oblasti.

Na čelu kotarskih oblasti stajao je kotarski predstojnik. Djelokrugu rada kotarske oblasti pripadala je neposredna skrb oko izvršenja zakona, održavanja sigurnosti, javnog reda i mira, izvođenje i uzdržavanje cesta i mostova, nadziranje stanja vodograđevina, prevencija povreda osoba i imovine, prevencija požara i poplava, pomoć stradalnicima, rukovođenje poslovima agrikulture, ukoliko to nije spadalo u djelokrug višeg tijela ili suda, nadzor nad granicama kotara i općina, poslovi zadružnih dioba, odlučivanje u poslovima zavičajnosti, poslovi državnog redarstva, izdavanje putnih iskaznica i propusnica, nadležnost obrtne vlasti prve molbe, nadzor nad društvima i skupštinama, predstavama, nadzor poslovima zdravstva, školstva i bogoštovlja, ukoliko nisu potpadala u nadležnost višeg tijela, te vođenje evidencija vojnih lica i novačenja.

Godine 1889. kotar Zagreb sadržavao je političke općine Brdovec, Sesvete i Stenjevec, od 1893. i Šestine, a od 1913. još i Brezovicu, Pušću, Sesvete, Svetu Klaru i Vrapče. Takvo je stanje ostalo do 1918., odnosno do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Za vrijeme Bachovog apsolutizma u Hrvatskoj i Slavoniji glavni građevni ured bio je Landesbau-direction, a u kotarima i županijama Baubehörde. U Zagrebačkoj županiji bio je osnovan Comitatsbaubehörde (Comitatsbauamt) podložan direktno Landesbaudirekciji u Zagrebu.

Naredbom Kraljevske dvorske kancelarije za Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju od 1862. na čelu građevne uprave u Hrvatskoj i Slavoniji nalazi se Kraljevsko hrvatsko-slavonsko građevno ravnateljstvo. Županijama i kotarima pripala je građevna služba samo za one gradnje koje same financiraju, a provode ih preko državnih građevnih kotarskih ureda, koji su osnovani u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Kamenici, Požegi, Sisku i Brodu.

Prema Naredbi Zemaljske vlade od 1871., uprava svim građevinama u Hrvatskoj i Slavoniji, osim općedržavnih, podređena je Zemaljskoj vladi (pri kojoj je formiran Građevni odsjek) i županijskim oblastima kod kojih su formirani županijski mjernički uredi, koji su preuzeli funkciju ukinutih građevinskih kotarskih ureda. Osnovani su kraljevski ugarski državni građevni uredi (u Gospiću, Osijeku, Požegi i Zagrebu) koji su brinuli o gradnji, uzdržavanju i upravi državnih cesta, o gradnji za potrebe ministarstava i o gradnji javnih građevina u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.

Naredbom Zemaljske vlade od 1876. podžupanijama su dodijeljeni mjernici i izvjestitelji u građevnoj struci, neposredno podređeni predstojniku županije.

Naredbom Zemaljske vlade 1886. određena su područja građevnih kotara. Građevni kotar Zagreb obuhvatio je političke kotare Zagreb, Samobor i Donju Stubicu. Godine 1908. javlja se na području Zagrebačke županije i građevni kotar Kostajnica.

Prema Zakonu o uređenju zemaljske građevne službe u Hrvatskoj i Slavoniji iz 1914. i banskom Naredbom o provedbi tog zakona, pri Zemaljskoj vladi počinju djelovati: Odsjek za cestogradnje, mostogradnje i strojarstvo, Odsjek za zgradarstvo, Odsjek za vodograđevine i građevni uredi u Zagrebu, Gospiću, Otočcu itd. Građevni uredi su preuzeli djelokrug rada izvjestitelja županijskih i kotarskih oblasti.

Građevni ured u Zagrebu bio je nadležan za građevnu službu za upravne kotare: Zagreb, Dugo Selo, Velika Gorica, Sisak, Jastrebarsko, Pisarovina, Karlovac, Samobor, Stubica i Sveti Ivan Zelina. 

DOPUNSKI IZVORI:  

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-9  Kotarska oblast Zagreb (Sresko načelstvo Zagreb)

HR-DAZG-857  Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 2414

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA–78  Zemaljska vlada. Predsjedništvo.

HR-HDA–79  Zemaljska vlada. Odjel za unutarnje poslove.

HR-HDA–80  Zemaljska vlada. Odjel za bogoštovlje i nastavu.

HR-HDA–81  Zemaljska vlada. Odjel za pravosuđe.

HR-HDA–82  Zemaljska vlada. Odjel za narodno gospodarstvo.

HR-HDA–83  Zemaljska vlada. Odjel za zdravstvo.

HR-HDA–86  Zemaljsko građevno upraviteljstvo

HR-HDA-1060  Podžupanija Zagrebačka

BIBLIOGRAFIJA O FONDU: 

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 938.

Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 351.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:

Dizdar, Zdravko. Leček, Suzana: Zagrebačka županija. Zagreb, 2003.

Goldstein, Ivo [et al.]: Hrvatske županije kroz stoljeća. Zagreb, 1996.

Dabinović, Antun: Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb, 1992.

Vrbošić, Josip: Povijesni pregled županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj. Društvena istraživanja. 1. Zagreb, 1992., 55–68.

Sirotković, Hodimir: Organizacija uprave u Hrvatskoj i Slavoniji (1848. – 1918.). Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo, 1985.

Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1945.). Zagreb, 1969., 144–195.

Krbek, Ivo: Razvoj organizacije hrvatske uprave. Obzor – Spomen – knjiga 1860. - 1935. Zagreb, 1936.

Žigrović - Pretočki, Ivan pl.: Upravno pravo kraljevina Hrvatske i Slavonije s obzirom na ustav. Bjelovar, 1911., 92-103.

Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. I. Zagreb, 1899., 128-152.

Vrbanić, Fran: Rad hrvatskog zakonodavstva na području uprave od god. 1861. do najnovijeg vremena. Rad JAZU. XCIV. Zagreb, 1889.

OSTALA BIBLIOGRAFIJA:

Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Zagreb, 1980., 787–790.

Izdanja Građevnog odsjeka Zemaljske vlade Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1871. – 1918.

Političko i sudbeno razdjeljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1913.

Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1895.

Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij mjesta. Zagreb, 1889.

Relevantni pravni propisi:

Propisi za javnu zemaljsku tehničku službu u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1894.

Zakon od 5. veljače 1886. godine ob ustroju županijah i uređenju uprave u županijah i kotarih. Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, god. 1886. III. Zagreb, 1887. (8)

Zakon od 15. studenog 1874. ob ustroju političke uprave u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Godina 1874. XXIII. Zagreb, 1875. (52)

 

 (B.M., K.H.)

 

 

Ažurirano srijeda, 11. ožujak 2020 14:14