utorak, 17. kolovoz 2010 11:3
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1200
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1937. - 1945.] 1945./1955.
KOLIČINA GRADIVA: 4 knj., 42 kut. (4,20 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Arhivsko gradivo ovog fonda sastoji se uglavnom od predmetnih spisa i malog broja općih spisa. Od registraturnih pomagala sačuvane su samo dvije knjige evidencije građevnih dozvola i urudžbeni zapisnik Disciplinskog suda.
Fond sadrži važne predmetne spise nastale neposredno nakon 2. svjetskog rata u svezi s imovinsko-pravnim odnosima kao što su konfiskacija i nacionalizacija privatne imovine, te predmete u svezi s evidentiranjem ratne štete. Među predmetnim spisima nalaze se i građevinske dozvole za velik broj objekata na području kotara te spisi o statusnim pitanjima zanatskih, trgovinskih i ugostiteljskih radnji.
Među opće spise uvršteni su samo oni spisi koji sadržajno ne pripadaju ni jednoj predmetnoj seriji. Zapisnici sjednica kotarskih tijela sačuvani su u vrlo maloj količini. Personalna dokumentacija sadrži spise iz radnog odnosa službenika i namještenika.
SERIJE U FONDU:
1. Zapisnici sjednica i opći spisi,1945. - 1955., 1 kut.
2. Ratna šteta, 1945. - 1946., 1 knj., 18 kut.
3. Konfiskacija imovine,1945. - 1947., 5 kut.
4. Agrarna politika,1945. - 1954., 1 kut.
5. Nacionalizacija imovine,1948./1950., 1 kut.
6. Građevinske dozvole,[1937. - 1945.] 1945./1955., 2 knj., 10 kut.
7. Statusna pitanja zanatskih, trgovinskih i ugostiteljskih radnji,1954. - 1955., 5 kut.
8. Personalni i disciplinski predmeti,1945./1955., 1 knj., 1 kut.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Sačuvano gradivo može poslužiti prvenstveno za zadovoljavanje praktičnih potreba pojedinaca ili pravnih osoba u svezi s njihovim imovinskim pravima i interesima. Na osnovi gradiva može se proučavati i razvoj lokalne uprave i komunalne izgradnje na prostoru koji je obuhvaćao kotar Samobor u prvih deset godina nakon 2. svjetskog rata.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Narodni odbor kotara Samobor
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Samobor
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1945. - 1955.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kotarski narodni odbor Samobor,1945. – 1950.
Narodni odbor kotara Samobor, 1950. - 1955.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
U upravnoj povijesti Narodnog odbora kotara Samobor kao stvaratelja arhivskog gradiva potrebno je razlikovati dva aspekta: teritorijalnu nadležnost i stvarnu nadležnost, koja se odražava u određenom ustrojstvu.
Prvi propis, koji određuje teritorijalnu nadležnost kotara Samobor je Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947. Tim je propisom smanjen broj mjesnih narodnih odbora, koji su postojali od 1945. Na temelju podataka iz arhivskog gradiva utvrđeno je da je od 1945. do sredine 1947. Kotarski narodni odbor Samobor bio nadležan za područja sljedećih mjesnih narodnih odbora: Braslovje, Brastovlje, Bregana, Brezje, Cerje, Dol, Domaslovec, Draganje Selo, Drežnik, Falašćak, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Gregurić Breg, Horvati, Hrastina, Javorek, Kalinovica, Kerestinec, Kladje, Klake, Konšćica, Kotari, Mala Gorica, Mala Rakovica, Molvice, Noršić Selo, Novaki, Orešje, Otok, Otruševac, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgradje, Podvrh, Rakitje, Rakov Potok, Rude, Samobor, Savrašćak, Slani Dol, Strmec, Sveta Nedelja, Sveti Martin, Velika Jazbina, Veliki Lipovac, Vrbovec i Vrhovćak.
Prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947., Kotarski narodni odbor Samobor teritorijalno je nadležan za područja mjesnih narodnih odbora: Bregana, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Gregurić Breg, Horvati, Hrastina, Kerestinec, Konjšćica, Manja Vas, Molvice, Noršić Selo, Novaki, Pavučnjak, Poklek, Rakov Potok, Rude, Samobor, Strmec, Sveta Nedelja, Sveti Martin, Velika Jazbina, Velika Rakovica i Veliki Lipovac.
Prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1949. godine, Kotarski narodni odbor Samobor teritorijalno je nadležan za područja mjesnih narodnih odbora: Bregana, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Horvati, Hrastina, Jarušje, Kerestinec, Konjšćica, Manja Vas, Molvice, Novaki, Pavučnjak, Poklek, Rakov Potok, Rude, Samobor, Smerovište, Strmec, Sv. Martin, Sv. Nedjelja, Velika Jazbina, Velika Rakovica i Veliki Lipovac.
Prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1950. godine, Narodni odbor kotara Samobor teritorijalno je nadležan za područja mjesnih narodnih odbora: Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina, Kerestinec, Mala Gorica, Manja Vas, Novaki, Poklek, Rude, Smerovišće, Strmec, Sv. Martin, Sv. Nedjelja, Velika Jazbina, Velika Rakovica, te grada Samobora.
Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen 1952. radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine. Na području kotara Samobor Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine osnovano je šest općina: Bregana, Galgovo, Poklek, Samobor, Samobor Vanjski i Sv. Nedjelja. Kotar Samobor bio je u sastavu okruga Zagreb od srpnja 1947. do travnja 1949., a od tada do prosinca 1951. u sastavu oblasti Zagreb.
Kotar Samobor ukinut je donošenjem Zakona o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 36/1955), kojim je znatno smanjen broj kotara u NRH. Umjesto kotara Samobor osnovana je općina Samobor, koja u cijelosti ulazi u sastav kotara Zagreb. Kotar Samobor prestao je s radom 31. kolovoza 1955.
Unutarnje ustrojstvo Narodnog odbora kotara Samobor nije se moglo precizno rekonstruirati, jer nisu pronađeni dokumenti kojima je to ustrojstvo regulirano. Stoga je ono rekonstruirano temeljem općih propisa o narodnim odborima, analogijom s drugim kotarskim narodnim odborima i uvidom u sačuvane spise.
Narodni odbori kotara su lokalna tijela državne vlasti, koja kao predstavnička tijela biraju stanovnici kotara s biračkim pravom. Temeljem Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list br. 43/1946) narodni odbor kotara obavlja poslove iz svoje nadležnosti neposredno na skupštini odbornika (plenum) ili putem izvršnog odbora i upravnih tijela. Narodni odobor kotara u prvo je vrijeme jednodoman, a čini ga između 45 i 60 odbornika. Sjednice narodnog odbora mogu biti redovne i izvanredne. Općim zakonom o narodnim odborima (Službeni list br. 22/1952) narodni odbor kotara postaje dvodoman, a sačinjavaju ga kotarsko vijeće i vijeće proizvođača. Određene poslove iz nadležnosti narodnog odbora kotara ravnopravno rješavaju oba vijeća na posebnim ili zajedničkim sjednicama, a sve ostale poslove iz nadležnosti narodnog odbora obavlja kotarsko vijeće. Temeljem ovog Zakona u narodnim odborima osnivaju se savjeti za pojedine oblasti srodnih djelatnosti. Savjetima su dodijeljene određene izvršne i upravne ovlasti. Ovakvo ustrojstvo vijeća i savjeta narodnog odbora kotara zadržalo se do ukidanja Narodnog odbora kotara Samobor.
Izvršni odbor je izvršno tijelo narodnog odbora, a sačinjavanju ga predsjednik, potpredsjednik, tajnik i određen broj članova. Broj članova ovisi o opsegu poslova, a utvrđuje se statutom. Općim zakonom o narodnim odborima iz 1949. godine više se ne navodi dužnost potpredsjednika u narodnom odboru kotara. Izvršni odbor izvršava odluke, naredbe, uputstva i rješenja svog narodnog odbora, kao i odluke viših tijela državne uprave. U okviru propisanih nadležnosti može i sam donositi opće akte.
Upravni aparat narodnog odbora kotara više puta se mijenjao. Neke od tih promjena bile su samo nominalne, a neke su se odnosile na nadležnosti upravnih tijela. Zbog nedostatka relevantnih izvora ne može se sa sigurnošću utvrditi datume kada su nastupile pojedine, posebice nominalne, promjene u strukturi upravnog aparata.
Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1946. godine, upravna tijela u narodnom odboru kotara nazivaju se odsjeci. Međutim, u narodnom odboru kotara Samobor uz naziv odsjek nalazimo i naziv odjel za pojedina tijela. Tako imamo odsjeke/odjele za rad; financije; privredu; industriju i obrt; poljoprivredu; unutarnje poslove (u prvo vrijeme kao upravni odjel). Opće poslove obavljalo je Tajništvo, u čijem je sklopu i personalni odsjek. Tajništvo je kao ustrojstvena jedinica za opće poslove djelovalo vjerojatno kontinuirano do kraja postojanja Narodnog odbora kotara Samobor.
Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1949. godine, upravna tijela u narodnom odboru kotara nazivaju se povjereništva. Sačuvani su spisi koji potvrđuju postojanje sljedećih povjereništava: rada; financija; industrije i obrta; poljoprivrede; državnih nabavki; lokalne privrede; komunalnih poslova; trgovine i opskrbe; unutarnjih poslova.
Uz savjete koji su kao kolegijalna upravna tijela osnivani temeljem Općeg zakona o narodnim odborima iz 1952. godine, postoje odjeli za obavljanje administrativnih poslova u djelokrugu pojedinih savjeta. Sačuvano gradivo nam pruža dokaze o postojanju samo dva savjeta (za prosvjetu i kulturu, te za narodno zdravlje i socijalnu politiku) iako ih je sigurno bilo više, te nekoliko odjela – za privredu, za komunalne poslove, za socijalnu politiku, za prosvjetu i kulturu, kao i uprave prihoda.
Općim zakonima o narodnim odborima predviđeno je osnivanje Planske komisije i Kontrolne komisije (za postojanje ove u kotaru Samobor nema dokaza).
Na temelju posebnih propisa osnovane su i djelovale još neke upravne komisije čiji su spisi sačuvani u ovom fondu. To su: Komisija za donošenje odluke o konfiskaciji, Komisija za konfiskaciju njemačke imovine, Kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju, Komisija za poljoprivredni zemljišni fond i Komisija za službenička pitanja / Stalna personalna komisija.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-34 Okružni narodni odbor Zagreb
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA–371 Narodni odbor oblasti Zagreb
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Zakon o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN NRH 36/1955)
Zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara (SL FNRJ 34/1955)
Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN NRH 33/1955)
Opći zakon o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955)
Uputstvo o organizaciji administracije narodnih odbora kotareva (SL FNRJ 38/1952)
Zakon o izboru i opozivu odbornika narodnih odbora (NN NRH 36/1952)
Zakon o narodnim odborima kotara (NN NRH 34/1952)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 22/1952)
Zakon o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN NRH 16/1952)
Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora (NN NRH 16/1952)
Uputstvo o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN NRH 27/1950)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 27/1950)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 49/1949)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 29/1949)
Ukaz o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske (NN NRH 14/1949)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 60/1947)
Ustav Narodne Republike Hrvatske (NN NRH 7/1947)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 43/1946)
Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (SL FNRJ 10/1946)
Zakon o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora (NN NRH 3/1945)
Odluka o ustrojstvu i poslovanju narodno-oslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Hrvatskoj (NN FH 2/1945)
(D.V.)
Ažurirano petak, 7. veljača 2020 9:8