ponedjeljak, 27. listopad 2008 17:28
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1147
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1887. / 1944.] 1945. – 1955. [1956. – 1957.]
KOLIČINA GRADIVA: 309 knj., 209 kut. (25,40 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem organizacijskih jedinica Narodnog odbora kotara Donja Stubica (odjeli, komisije, referade i drugo). Posebnu seriju čine zapisnici sjednica Narodnog odbora i njegovih tijela. Serija Odjel industrije i obrta sadrži uz ostalo i šest registara radnji čija godišta izlaze iz razdoblja djelovanja stvaratelja fonda.
SERIJE U FONDU:
1. Zapisnici sjednica Narodnog odbora i njegovih tijela, 1945. – 1955., 1 knjiga, 7 kutija
2. Tajništvo, 1945. – 1955., 35 knj., 56 kut.
3. Personalni odjel, 1945. – 1955., 8 knj., 15 kut.
4. Odjel za prosvjetu i kulturu, 1945. – 1955., 8 knj., 15 kut.
5. Odjel za narodno zdravlje i socijalnu politiku, 1945. – 1955., 8 knj., 3 kut.
6. Privredno – komunalni odjel, [1887. / 1944.] , 1945. – 1955., 10 knj., 10 kut.
7. Povjereništvo za poljoprivredu i šumarstvo, 1945. – 1955., 60 knj.
8. Povjereništvo rada, [1944.], 1945. – 1954., 8 knj., 11 kut.
9. Povjereništvo za financije, 1945. – 1955., 157 knj., 62 kut .
10. Kontrolna komisija, 1949., 1 knj., 2 kut.
11. Planska komisija, 1949. – 1950., 0,5 kut.
12. Komisija za procjenu osnovnih sredstava, 1953. – 1954., 0,5 kut.
13. Komisija za primjenu osnovnih proporcija društvenog plana, 1952., 1 knj.
14. Komisija za plaće u privredi, 1955., 1 kut.
15. Komisija za utvrđivanje ratne dobiti, 1945. – 1946., 2 knj., 1 kut.
16. Kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju, 1945. – 1949., 1 knj., 10 kut.
17. Kotarska izborna komisija, 1945. / 1955., 2 knj., 7 kut.
18. Kotarska ekspropriaciona komisija, 1948. – 1955., [1956. – 1957.], 1 knj., 1 kut.
19. Komisija za prevođenje radnika, 1950., 1 kut.
20. Statistički ured, 1946. / 1955., 2 knj., 4 kut.
21. Referada narodne obrane, 1949. – 1953., 1 knj., 1 kut.
22. Disciplinski sud, 1949. – 1955., 1 knj.
23. Sudac za prekršaje, 1949. / 1955., 5 knj.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Na osnovi gradiva može se proučavati razvoj lokalne uprave, komunalne izgradnje, socijalne politike, te prosvjete i kulture na prostoru koji je obuhvaćao kotar Donja Stubica u prvih deset godina nakon 2. svjetskog rata. Osim za znanstvena istraživanja, sačuvano gradivo može djelomično poslužiti za zadovoljavanje praktičnih potreba pojedinaca i pravnih osoba. U tome smislu, najveću vrijednost imaju zapisnici sjednica Kotarskog narodnog odbora i njegovih tijela na kojima su donošeni važni zaključci iz svih oblasti društvenog života.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Narodni odbor kotara Donja Stubica
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Donja Stubica
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1945. - 1955.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Nakon 2. svjetskog rata u svibnju 1945. na teritoriju Hrvatske uspostavljaju se nove upravno-teritorijalne jedinice i nova tijela vlasti. Zakonom o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora 1945. naziv Narodno–oslobodilački odbor kotara Donja Stubica, zamijenjen je nazivom Narodni odbor kotara Donja Stubica.
Temeljni propisi glede ustrojstva i stvarne nadležnosti narodnih odbora bili su: Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946., Ustav Narodne Republike Hrvatske iz 1947., Opći zakon o narodnim odborima iz 1946., te Opći zakon o narodnim odborima iz 1949.
Nadležnosti kotarskih narodnih odbora definirane su kao temeljni zadatci i kao posebni poslovi u oblastima plana; poljoprivrede; trgovine, industrije i obrta; radnih odnosa; financija; kulture i prosvjete, te narodnog zdravlja i socijalnog staranja. Kotarski narodni odbori bili su dužni kontrolirati i rukovoditi radom tzv. nižih organa vlasti na svojem području (to su do 1952. bili mjesni narodni odbori i narodni odbori gradova u sastavu kotara, a od 1952. i narodni odbori općina), pružati im organizacionu i stručnu pomoć, davati uputstva i smjernice za ostvarivanje njihovih zadaća, a u slučaju nezakonitosti njihova rada mogli su raspustiti njihove odbore i poništiti njihove odluke.
Rad kotarskih narodnih odbora nadzirali su okružni i oblasni narodni odbori, tj. njihovi izvršni odbori te Sabor i Vlada NRH. Oni imaju pravo poništiti, ukinuti ili izmijeniti nezakonitu aktivnost kotarskog narodnog odbora ili nekog njegova upravnog tijela, raspustiti ga ili razriješiti dužnosti pojedine odbornike. Povjerenici pojedinih upravnih tijela bili su odgovorni za svoj rad svom izvršnom odboru, ali i odgovarajućem povjereniku višeg izvršnog odbora i nadležnome ministru.
Najviše tijelo vlasti u kotaru bio je Narodni odbor, a Izvršni odbor je upravno i izvršno tijelo Narodnog odbora. Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1946., Kotarski narodni odbor čini od 45 do 60 odbornika izabranih na način propisan republičkim zakonima o izborima narodnih odbora. Vlast koja mu je zakonom dana Kotarski narodni odbor provodi neposredno na skupštini svojih odbornika ili preko svojih izvršnih i upravnih tijela. Poslovi koje ne može prenijeti na svoje izvršne organe određeni su zakonom. Rad Narodnog odbora odvija se na sjednicama koje mogu biti redovne i izvanredne. Za posao oko pripremanja pojedinih važnijih odluka mogu se osnovati odbori.
Opći zakon o narodnim odborima iz 1952. donosi promjene ustrojstva kotarskih narodnih odbora. Narodni odbor od sada sačinjavaju Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača, s time da je Kotarsko vijeće opće predstavničko tijelo svih građana u kotaru, a Vijeće proizvođača je predstavničko tijelo zaposlenih u proizvodnji, transportu i trgovini. Kotarsko vijeće ima od 30 do 70 odbornika koji se biraju na 4 godine, a Vijeće proizvođača u pravilu polovicu broja odbornika Kotarskog vijeća s mandatom od 2 godine. Vijeća rade u odvojenim ili na zajedničkoj sjednici. Poslove koje je do tada obavljao Izvršni odbor sada obavlja veći broj savjeta, koji se osnivaju po oblastima srodnih djelatnosti. Upravne poslove iz nadležnosti Kotarskog narodnog odbora obavljaju upravna tijela, koja se najčešće nazivaju odjeli, ali to mogu biti i uprave, uredi, sekretarijati i slično. Rad upravnih tijela organizira i koordinira tajnik Narodnog odbora kotara.
Teritorijalna nadležnost mijenjana je češće. Prvi propis, koji određuje teritorijalnu nadležnost je Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947. Tim je propisom smanjen broj mjesnih narodnih odbora, koji su postojali od 1945. Na temelju podataka iz arhivskog gradiva utvrđeno je da je od 1945. do sredine 1947. Narodni odbor kotara Donja Stubica bio nadležan za područja sljedećih mjesnih narodnih odbora: Andraševac, Banšćica, Bistra Donja, Bistra Gornja, Donja Stubica, Dubovec, Globočec, Gornja Stubica, Gusakovec, Hižakovec, Hruševac, Hum Bistrički, Hum Stubički, Igrišće, Jakovlje, Jakšinec, Kapelšćak, Karivaroš, Kraljev Vrh, Krušljevo Selo, Laz, Laz Stubički, Lepa Ves, Marija Bistrica, Matenci, Modrovec, Mokrice, Oborovo, Orehova Gorica, Oroslavje, Pila, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica, Poljanica Bistrička, Pustodol, Selnica, Slani Potok, Slatina, Strmec, Stubička Podgora, Sveti Matej, Šagudovec, Šušobreg, Tugonica i Vučak. Prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947. Narodni odbor kotara Donja Stubica teritorijalno je nadležan za područja mjesnih narodnih odbora: Banšćica, Donja Bistra, Donja Stubica, Globočac, Gornja Bistra, Gornja Stubica, Gusakovec, Hruševac, Hum Bistrički, Jakovlje, Laz Bistrički, Marija Bistrica, Oroslavje, Poljanica Bistrička, Samci, Selnica, Strmec, Stubička Slatina, Sveti Matej i Tugonica.
Ukazom o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske 1949., kao i Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske 1950., nije se ništa promijenilo glede teritorijalne nadležnosti. Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen 1952. radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine. Na području kotara Donja Stubica Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine osnovano je pet općina: Donja Stubica, Gornja Stubica, Jakovlje, Marija Bistrica i Oroslavje. Kotar Donja Stubica bio je u sastavu okruga Zagreb od srpnja 1947. do travnja 1949., a od tada do prosinca 1951. u sastavu oblasti Zagreb.
Kotar Donja Stubica ukinut je donošenjem Zakona o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 36/1955), kojim je znatno smanjen broj kotara u NRH. Područje ukinutog kotara ulazi većim dijelom u sastav kotara Krapina podijeljeno u tri novoosnovane općine – Donja Stubica, Marija Bistrica i Oroslavje, a manjim dijelom u sastav novoosnovane općine Zaprešić kotara Zagreb. Kotar Donja Stubica prestao je s radom 31. kolovoza 1955.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-34 Okružni narodni odbor Zagreb
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA–371 Narodni odbor oblasti Zagreb
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 941.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara (SL FNRJ 34/1955)
Opći zakon o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955)
Zakon o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN NRH 36/1955)
Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN NRH 33/1955)
Uputstvo o organizaciji administracije narodnih odbora kotareva (SL FNRJ 38/1952)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 22/1952)
Zakon o izboru i opozivu odbornika narodnih odbora (NN NRH 36/1952)
Zakon o narodnim odborima kotara (NN NRH 34/1952)
Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora (NN NRH 16/1952)
Zakon o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN NRH 16/1952)
Uputstvo o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN NRH 27/1950)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 49/1949)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 27/1950)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 29/1949)
Ukaz o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske (NN NRH 14/1949)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 60/1947)
Ustav Narodne Republike Hrvatske (NN NRH 7/1947)
Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (SL FNRJ 10/1946)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 43/1946)
Zakon o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora (NN FH 3/1945)
Odluka o ustrojstvu i poslovanju narodno-oslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Hrvatskoj (NN FH 2/1945)
(D.V.)
Ažurirano petak, 7. veljača 2020 10:17